Međunarodni aerodrom Sarajevo (MAS) posljednjih godina u potpunoj je ekspanziji što je jedan od ključnih faktora za razvoj turizma, ali elitnog turizma, odnosno dolaska bogatih gostiju. Imajući u vidu veliku ulogu, Uprava Aerodroma svjesna je svoje pozicije, pa su posebnu pažnju posvetili dočeku i ugođaju „posebnih“ gostiju.

Sarajevski aerodrom nudi tri salona poslovne klase – ekskluzivni VIP salon, CIP salon poslovne klase i Premium salon poslovne klase koji će uskoro biti otvoren.

Eksluzivni VIP salon omogućava doček i ispraćaj visokih dužnosnika, osoba od posebnog značaja kao i organizaciju poslovnih sastanaka. To je poseban objekt koji korisnicima omogućava da svoj prtljag predaju osoblju, te da se direktno iz VIP salona upute prema avionu. Objekt je moguće zakupiti u cjelosti (42 osobe), možete unajmiti centralni lounge prostor ili zauzeti za sebe konferencijski prostor, apartman i radni prostor. Samo u ovoj godini Ekskluzivni VIP salon zakupljen je 275 puta, kažu iz Pressa MAS-a.

Salon poslovne klase (CIP) je na prvom spratu novog dijela Terminala B, prostire se na 268,80 kvadrata, a kapacitet mu je do 105 osoba. Boravak u lijepo opremljenom salonu poslovne klase pruža putnicima maksimalan komfor prilikom boravka na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, uz svu prateću uslugu. Salon poslovne klase do oktobra je posjetilo 23.677 putnika.

Premium salon poslovne klase, koji će uskoro biti otvoren, prostire se na blizu 400 kvadrata i ima kapacitet od 85 sjedećih mjesta. Sastoji se iz četiri glavne i tri dodatne zone: zona šanka / usluge, zona objedovanja sa pultom, zona za odmaranje i zona rada. Dodatne zone podrazumijevaju prostoriju za obavljanje molitve, salu za održavanje poslovnih sastanaka i studio apartman, navode iz aerodromske Press službe. Ambijent je dodatno oplemenjen za ugodan boravak i opremljen udobnim namještajem za različite namjene.

Pogled iz prostorije pruža se prema pisti iza koje se otvara divan horizont prema olimpijskoj planini Igman koji dodatno utječe na posebnost ambijenta. U sklopu salona posebno izdvajamo Studio apartman gdje se klijenti mogu opustiti u privatnosti dok odmaraju na ugodnim sofama ili  iskoristiti privatno kupatilo za osvježenje između letova.

Znajući da je za elitni turizam potrebna infrastruktura kakvu ima Sarajevski aerodrom, dekanica Visoke škole za turizam i menadžment Konjic prof. dr. Marijana Semič-Šećibović navodi Sarajevo film festival kao jednu od svjetskih manifestacija koja otvara vrata luksuznom turizmu.

„Luksuzna usluga podrazumijeva radnike koji imaju znanje o tome i koji se permanentno educiraju kako bi odgovorili zahtjevima turista visoke platežne moći. Kako je današnji svijet jasno podijeljen na bogate i siromašne, naša zemlja je vrlo atraktivna destinacija i za jednu i za drugu kategoriju. Problem se javlja kada natprosječno platežni turista postavi zahtjeve na koje naša turistička industrija ne može odgovoriti. Ukoliko kao destinacija želimo da razvijamo elitni turizam trebalo bi da znamo da elitni gosti, pored luksuznog smještaja i vrhunskih ugostiteljskih objekata, traže mjesta zabave, manifestacije i kulturna događanja. Kvaliteta ponude i usluge mora biti vrhunska. Oni žele na takvim destinacijama da budu viđeni i vide sebi slične. Izuzetno  je važno najprije da odgovorimo na pitanje da li mi imamo uvjete za razvijanje elitnog turizma ili ne?! Elitni turizam zahtjeva velika ulaganja. Moramo biti jako obazrivi u strateškom planiranju. Možda kao prijedlog – razvijajmo elitni turizam u prirodi, u zaštićenim područjima“, mišljenja je Semič-Šećibović.

Visoka škola za turizam i menadžment Konjic ušla je u evropski projekat Geoparkovi Jugoistočne Evrope. Bosna i Hercegovina ovim projektom otvara mogućnost ozbiljnog razvoja dijela elitnog turizma sa glampingom (elitno kampiranje). Glamping povezuje dvije suprotnosti – hotel sa pet zvjezdica i kamp. Namještaj koji se nalazi u smještajnim kapacitetima potpisuju svjetski dizajneri. Pored šatora tu mogu biti i drvene kolibe, kućice na drvetu… Glamping  osvaja region, a Federacija Bosne i Hercegovine sa svojim šumarcima, šumama, rijekama i jezerima je dragulj u kome se može uživati i koji se može turisti sa najdubljim džepom preporučiti.

„Bagrem Glamping u blizini Jablanice pruža luksuz o kojem se sanja. Mir, tišina i  savršeni prirodni ambijent su prednosti, ali ono što nas ograničava u razvoju je infrastruktura. U ovom slučaju, ograničavajući faktor je putna infrastruktura koja, nažalost, neće skoro biti modernizirana“, kaže nam Semič-Šećibović.

Razvoj luksuznog turizma, zaključuje profesorica, zahtjeva uključivanje države, privatnog kapitala, stručnih timova, obrazovnih ustanova i pojedinaca.  

Aktuelna ponuda za goste koji vole luksuz vrlo je skromna, saglasni su turistički radnici, ali poručuju da BiH ima velike potencijale kada je u pitanju razvoj elitnog turizma.

Istaknuti privrednik i vlasnik etno sela „Čardaci“ u Vitezu Mirko Šakić smatra da BiH nije ni na 10 posto iskorištenosti turističkih potencijala koje ima.

„Moramo učiti, moramo voljeti ovu državu. Moramo prezentirati njene prirodne ljepote, na primjer, planine Prenj, Zelengoru, Vlašić ili rijeke Unu, Plivu, Bunu… Tu je dolina Neretve, Ramsko jezero i još desetine drugih lokacija sve ljepša od ljepše. Prelijepi predjeli za razvoj avanturističkog turizma koji može privući i bogate goste. Neophodna je izgradnja infrastrukture i sadržaja da bismo ih privukli i zadržali duže, a trebaju nam i luksuzni objekti“, govori Šakić za naš magazin. 

Da bi bili destinacija za elitu, smatra on, moramo razvijati takvu svijest naših ljudi, ulagati u edukaciju turističkih radnika i generalno dodatno prezentirati naše potencijale.

Predsjednik Udruženja turističkih privrednika BiH Senad Halilović ističe da BiH, u smislu elitnog turizma, ima šta ponuditi.

„Goste na tom nivou morate tretirati specijalnim tretmanom, a bojim se da mi još nismo razvili takvu ponudu. Dakle, mora se mnogo raditi na ponudi koja će zadovoljiti interese i želje elitnih turista“, ističe Halilović.

Srednji stalež i elita svake države dominantne su kategorija stanovništva, koje trebamo privlačiti kao turiste, jer to su ljudi koji u svojim državama, primjerice Holandiji, Belgiji ili Njemačkoj, izuzetno dobro zarađuju i kao turisti sa svojim porodicama u mogućnosti su i da potroše. Dakle, ako promatramo BiH, ogromni bi bili benefiti za naše stanovništvo, ali i državu od gostiju ovog ranga.
Pojasnio je to prof. dr. Fuad Bajraktarević, profesor ekonomije i stručnjak za turizam.


“Srednji stalež u bogatim državama je najdominantniji, čak 51-56 posto čine taj stalež, ti ljudi su vrlo imućni. I taj stalež treba animirati i privući kao goste. Naravno, kombinacija turista srednjeg staleža I imućnijih gostiju daju ogromne ekonomske rezultate. Da bi se bavili ovom vrstom turizma, kao država moramo uredi sistem, jer vi eliti koju želite dovesti da budu dio našeg turizma morate ponuditi sadržaje. Da bi bogati ljudi došli u posjetu BiH sa svojom porodicom ili firmom da bi ostali boraviti mjesec dana u BiH, šta je to ćemo im ponuditi? To ne može na jednostavan i lak način. Moramo postaviti jasnu strategiju, moramo okupiti vodeće eksperte iz oblasti turizma, koji će napraviti plan i program…Potrebno je jasno definirati ciljeve i krenuti dugoročno raditi. To je nešto što bi donijelo ogromne benefite. Naši građani bi dobili, a posredno i država kroz razne poreze”, elaborirao je prof. Bajraktarević.

Ponuda za goste koji imaju dosta novca za potrošiti, ističe profesor, mora biti raznovrsna, uz sve prateće elemente.
“Nažalost, i kada hoćete da nešto napraviti imate ogromne probleme s administracijom. Bosna i Hercegovina je vrlo bogata turističkim potencijalima, ali mora postojati strategija razvoja na državnom nivou da bi u konačnici i građani i država ekonomski profitirala”, zaključuje naš sagovornik za PLACE2GO i projekt “Brendiranje luksuzbog turizma FBiH”.

Denis Cakić, vlasnik firme  firmu „Grand River” iz Konjica, koja nudi usluge raftinga, biciklizma, planinarenja, jeep tura, također, je mišljena da BiH ima ogromne potencijale, ali ponuda još nije na nivou elitnog turizma.

„Mi nemamo šta ponuditi turisti koji želi potrošiti 1.000 dolara dnevno. Ali, na tome se može raditi. Mi obilazimo sajmove prezentiramo naše turističke proizvode. Možda na Balkanu i postoje neke VIP destinacije, ali BiH je još daleko od toga“, kaže Cakić.

Comments are closed.