Zimske olimpijske igre u Sarajevu (ZOI'84) i danas su izvor emocija i najljepših sjećanja za sve u regionu. Kud god iz BiH krenuli – od sjevera prema jugu – svi će pričati o Sarajevu tog februara.
Sjećaju se i da snijeg zamalo nije pao i strepnje sve do pred noć kada su ZOI otvorene, prisjećaju se druženja s prijateljima u gradu između planina, skijanja na stazama kojim danas voze neki drugi osvajači medalja, ali i duha koji i sada krasi prijestolnicu BiH.
Ponosni smo na pohvale tadašnjeg predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Juana Antonia Samarancha kada je rekao da je Sarajevo „najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara u njihovoj historiji“. Do tada, naravno… Ipak, savladali smo konkurenciju švedskog Geteborga i japanskog Sapora.
Slavni Vučko još živi
Svima omiljeni Jure Franko, osvajač srebrene medalje sa ZOI-ja, kaže da „život dijeli na onaj prije i poslije Sarajeva ‘84“. Mnoge generacije mogu mu se pridružiti, a nove koje izrastaju na Bjelašnici i Igmanu imaju se na koga ugledati.
Imidž olimpijskog Sarajeva, ukrašen slavnim Vučkom, u svijetu je prepoznatljiv i ogroman potencijal koji naše planine rangira u vrh ljestvice evropskih turističkih destinacija.
Skoro četiri decenije poslije, naše olimpijske ljepotice u savremenijem ruhu dočekuju sportiste i goste iz regiona i svijeta. Heliodromom, Olimpijskim spustom, Vučkom i Kolijevkom te drugim stazama prolaze na stotine ljubitelja snijega i prirode, a svi znamo da je Bjelašnica sa svojim pejsažima neprikosnovena.
Igman i Bjelašnicu vole ne samo skijaši nego i strastveni istraživači i avanturisti, a i influenseri. Zbog prizora koji oduzimaju dah, impresivnih iskustava i planinarskih staza, pitomih i primamljivih u svako doba godine.
Bjelašnica i Igman ovisnicima o adrenalinu brzo postaju favoriti, a onima koji traže mir i tišinu, utočište od užurbane svakodnevnice. Svi gosti, pak, imaju nešto zajedničko – uživanje!
Brigu o vrijednom naslijeđu ZOI-ja i destinacijama najljepših sjećanja s Bjelašnice, Igmana, ali i Olimpijskog kompleksa Zetra, čuva pravni sljednik organizatora XIV zimskih olimpijskih igara – Kantonalno javno preduzeće ZOI'84 Olimpijski centar Sarajevo. U proteklih 30 godina KJP ZOI'84 bilježio je uspone i padove, a sada je na čelu tima iskusni sportist Jasmin Mehić. Ekipa ne zaboravlja aktuelne kadrove, koji su osnaženi i pokazali su da mogu preuzeti znatno odgovornije pozicije, a novi kadrovi angažirani su u proizvodnji snijega, uređenju staza, upravljanju skijalištima. Ovo je prilika za novi početak, koju niko u ZOI'84 ne želi ispustiti.
Na stazu rezultata Mehić je stao optimistično, ojačan jasnom vizijom da puno zadovoljstvo svih gostiju Bjelašnice i Igmana postigne strateškim pristupom i planiranim investicijama. Tim je pokrenuo izradu novog master-plana po kojem će olimpijske planine prvi put dobiti savremeni plan razvoja prilagođen trenutnim potrebama skijališta, a radi uz podršku stručnjaka iz Austrije. Ide se i na povezivanje Bjelašnice i Igmana, jer jedino uvezivanje ova dva ski-centra, smatra Mehić, može osigurati dugoročnu održivost i razvoj. Također, infrastruktura se nadograđuje i kreiraju se novi sadržaji za zimske i ljetne posjete planinama – postojeće staze se šire, ski-liftovi ‘Kolijevka’ i BY se produžuju, gradi se novi ski-lift BX i ‘Kolijevka’, gradi se novi objekt na vrhu BY i na međustanici, te via ferrate na Kotlovima, prave se nove staze ka Igmanu i nove žičare na lokaciji Kolijevka u pravcu Igmana. A, bit će tu i prva gondola u Olimpijskom centru Bjelašnica.
Čak 120 dana skijanja
„Na Malom polju na Igmanu planiran je dječiji snježni park na 7.000 kvadratnih metara, a na Velikom polju na 5.000 kvadratnih metara, na kojima će biti smješteni različiti sadržaji za djecu. Igman će imati i tri baby ski-lifta, minimalno dvije pokretne trake, od kojih je jedna i za tubing i skijanje, te ih opremiti dječijim rekvizitima. Naravno, planiramo i prostor za sankanje, kao i nabavku dječijih sanki dizajniranih da budu zanimljive djeci‟, najavljuje Mehić.
Direktor Mehić u ispunjenju vizije za usavršavanje kapaciteta olimpijskih ljepotica ima podršku Vlade Kantona Sarajevo. Ministarstvo privrede KS je u protekle dvije godine uložilo više od 30 miliona KM u obnovu i nadogradnju postojeće infrastrukture u ski-centru Bjelašnica, a kako bi se nastavila daljnja modernizacija najpoznatijeg skijališta u Bosni i Hercegovini, potpisani su i novi sporazumi. S nešto više od 600.000 KM nastavljaju se ulaganja u revitalizaciju olimpijskih sadržaja, te unapređenje kvalitete za zimsku i ljetnu turističku ponudu na Bjelašnici i Igmanu. Aktuelni ministar privrede KS Zlatko Mijatović istakao je važnost da se nastavi kontinuitet projekata, te kazao da će nastaviti s podrškom ovom strateškom projektu Vlade.
A i prošle sezone staze na Babinom dolu dobile su najviše ocjene za evropske ski-staze! Skijalište sa osam ski staza i pet dječijih staza, tri žičare i pet ski-liftova, koji voze i do samog vrha Bjelašnice, na 2.067 metara nadmorske visine, izdvajaju Bjelašnicu kao jedinstvenu i autentičnu planinu koja svakako predstavlja jedan od dragulja bh. prirode.
Da je Bjelašnica zadovoljila visoke kriterije Međunarodne skijaške federacije (FIS), uključujući kvalitetu i sigurnost staza, pokazuje i podatak da je Olimpijskom centru Bjelašnica povjerena organizacija FIS Europa kupa u Super-G disciplini za žene, koji je održan 12. i 13. februara.
„Velika posjećenost skijališta pokazuje da postoji značajan potencijal za razvoj zimskih sportova, te da imamo veću potražnju nego što je trenutni kapacitet vertikalnog transporta na skijalištu. Pored povećanja kapaciteta vertikalnog transporta ključno je paralelno raditi na aktivnostima koje omogućuju produženje skijaške sezone, ali i bogatiji ljetni sadržaj na skijalištima. Bjelašnica može imati više od 120 dana skijanja tokom zimske sezone i jedno smo od rijetkih skijališta koje može osigurati skijanje od početka decembra do sredine aprila“, naglašava Mehić.
Nedirnute prirodne ljepote
Za one koji nisu znali, veliki sportski kompleks Bjelašnica i Igman prostire se na tri općine Trnovo, Hadžići i Ilidža. Općina Trnovo, jedna od bogatijih prirodnim resursima u Kantonu Sarajevo, poznata je po nedirnutim prirodnim ljepotama, čistom planinskom zraku, riječnim izvorima, kanjonima i jezerima. Ovo je ekološki čista sredina, što se ogleda u čistoći vode, zraka te očuvanju prirodnih svojstava zemljišta. U razvoju turizma, fokus Trnova je i na području Igmana, Bjelašnice, Treskavice, Visočice, kanjona Rakitnice, Jahorine, ali i na kulturno-historijskom naslijeđu.
Naime, područje općine karakterizira veliki broj arheoloških nalazišta, dobro očuvanih nekropola stećaka koja se prostiru uz srednjovjekovna naselja i kamenolom, a redovno su postavljana pokraj ondašnjih, a i današnjih puteva, na humkama i zarovima. U odnosu na tehniku obrade kamena i način ukrašavanja, stećci imaju različite kvalitete umjetničko-estetske vrijednosti. To govori o dugom vremenskom trajanju kulture stećaka i o djelovanju majstora iz raznih sredina. Mnoga su znamenita mjesta i spomen-obilježja stare i novije historije. Područje je interesantno i po speleološkim objektima, od kojih su mnogi samo lokalno poznati i potpuno neistraženi.
Tekst: PLACE2GO
Comments are closed.